Čini se da udarne rupe na putu svake godine nastaju niotkuda, a njihovo uspješno izbjegavanje sve se više čini kao nemoguća misija. Ta pojava je posljedica promjenljivih vremenskih uslova i posebno je izražena na opterećenim saobraćajnicama u naselju, ali i van njega. Po nepisanom pravilu, najviše ih ima na putu kojim se svakog dana vozimo na posao.
Kako uopće nastaju rupe u asfaltu? Tokom proljeća i jeseni, promjenljive temperature u kombinaciji sa saobraćajnim opterećenjem dovode do pomjeranja, podizanja i razdvajanja materijala od kojih se pravi smjesa za asfaltiranje puta. To dovodi do pojave najprije malih pukotina, a zatim rupa čija veličina varira od sitnih udubljenja do zjapećih kanjona koji gutaju točkove vozila. Koliko god bilo teško, izbjegavanje tih rupa je ključno za dobrobit vašeg automobila i prevenciju problema kao što su pogrešno poravnanje volana, oštećenje ispušnog sistema, zanošenje automobila te drugih neprijatnosti.
Šta je udarna rupa?
Udarna rupa je rupa na putu koja se često formira tako što voda prodire u pukotine i mekša područja – najčešće su uzrokovane naizmjeničnim širenjem i skupljanjem pod dejstvom vode koja se nakuplja u tlu ispod pločnika. Prvo tečna voda uđe u podlogu (šljunak) ispod površine kolovoza, kroz malu postojeću pukotinu ili rupu. Ta tečna voda se zamrzava i topi, iznova i iznova. U tom procesu, tlo ispod pločnika se širi i skuplja (erozivno dejstvo tečne vode i leda), zbijajući i urušavajući strukturni integritet svih slojeva asfalta. Na kraju se pojavljuje jaz između puta i površine ispod njega, što dovodi do toga da se gornji sloj kolovoza uruši u otvoreni prostor ispod. Ako ovih dana šetate gradskim ulicama u Bosni i Hercegovini, vidjet ćete tačno o čemu govorimo i kako to izgleda u stvarnosti (još je gore nego što zvuči, vjerujte na riječ).
Veća je vjerovatnoća da ćemo ih vidjeti tokom zime i proljeća zbog snijega i obilnijih padavina, međutim one se mogu pojaviti u bilo koje doba godine – i na bilo kojem mjestu. Rupe se mogu iznenada pojaviti na ulici, zbog čega je uvijek važno paziti na to gdje su vam točkovi usmjereni, čak i ako je to ulica kojom vozite svaki dan. Korektivne mjere kojima pribjegavaju nadležni organi obuhvataju redovno obnavljanje kolovoza, čime se rupe popunjavaju novim slojem materijala, kao i tzv. hladno krpljenje, gdje se asfaltna mješavina koristi za privremeno popunjavanje pukotina ili rupa. Iskustvo pokazuje da ažurnost putara nije karta na koju treba igrati, pa nam oprez tokom vožnje ostaje glavno oružje u borbi s ovim neugodnim protivnikom.
Zašto automobil ne „voli“ udarne rupe
Opasnost od rupa na putu proizilazi prevashodno iz njihove dubine, a ne iz površine koju zahvataju (putari udarne rupe označavaju kao oštećenja kolovoza koja su dublja od 5 cm). Udarne rupe predstavljaju sigurnosni rizik za sve učesnike u saobraćaju jer povećavaju vjerovatnoću trenutnog ili naknadnog bušenja ili strukturnog oštećenja gume, habanje dijelova sistema ovjesa i sistema upravljanja vozilom, oštećenja sistema ispušnih plinova, komponenti amortizacije i drugih nezgoda koje itekako udaraju po novčaniku. Nekad se kvarovi dogode neposredno nakon udara, a u drugom slučaju manja i često neprimjetna oštećenja se vremenom akumuliraju, da bi nešto kasnije izazvala konkretne probleme. Udarne rupe također mogu poremetiti pažnju vozača, jer nije lako upraviti pogled strogo ispred sebe dok se vozi slalom putevima prekrivenim rupama.
Uobičajena oštećenja od udara u rupe uključuju oštećenje bočne strane pneumatika i same gume, često u vidu cijepanja, kidanja ili pojave izbočina na bočnoj strani, što itekako predstavlja razlog za zabrinutost, čak i kada guma ne gubi zrak. Prilikom nailaska na njih, udarne rupe također mogu probiti točkove, ovjes, dijelove upravljača, pa čak i karoseriju u nekim situacijama. Udaranje u pogrešnu rupu pogrešnom brzinom može prouzrokovati štetu vrijednu hiljadu i više jedinica konvertibilne valute u djeliću sekunde.
Gume i točkovi
Budući da predstavljaju primarnu tačku kontakta između vozila i puta, gume su veoma izdržljive i mogu izdržati nevjerovatna naprezanja. Međutim, one nisu neuništive. Upravo udarne rupe svojim tvrdim ivicama izazivaju najveća oštećenja i strukturne deformacije koje bitno utiču na sigurnost: izbočine na bočnim zidovima gume, odvajanje gaznog sloja, cijepanje, gubitak poravnanja, poremećeno rubno zatvaranje na ivicama felge itd. Mnoga od tih oštećenja nije moguće uočiti golim okom, ali svakako se preporučuje da nakon udara u rupu zaustavite vozilo i provjerite ima li na gumi vidljivih tragova kontakta s ivicama rupe. Potražite krivine, pukotine ili udubljenja na bočnoj strani točka, tamo gdje se naplatak spaja s gumom. To su sve opasni znaci koji zahtijevaju stručnu intervenciju.
Odmah poslije guma na udaru su točkovi, odnosno felge. Iako guma obično apsorbira najveći dio oštećenja pri udaru, ako je guma nedovoljno napumpana (ili pak previše napumpana), točkovi će preuzeti veći teret i tada se mogu saviti, prsnuti, slomiti ili deformirati.
Sistem ovjesa i upravljanje
Čak i ako gume prođu kroz udarnu rupu bez ozbiljnih oštećenja, sistem ovjesa i upravljački sistem možda neće biti takve sreće. Ako primijetite da automobil „vuče“ na jednu ili drugu stranu nakon što udarite u rupu, to obično znači da je funkcija jedne ili više komponenti upravljačkog sistema i ovjesa ozbiljno ugrožena. To vremenom može dovesti do neravnomjernog trošenja dijelova, što će značajno skratiti njihov životni vijek. Jednostavno rečeno, prenošenje ekstremnih sila pri udarima ne može ostati bez posljedica po elemente sistema ovjesa - čak i ako je oštećenje vezano samo za jedan točak, vozilo će izgubiti adekvatno poravnanje, tako da sva četiri točka trpe pojačano habanje, ne samo onaj koji je završio u rupi. Treba obratiti pažnju na čudne vibracije, buku i loš kvalitet vožnje – sve to može signalizirati da ovjesu treba neodložno posvetiti pažnju.
Udarne rupe također mogu izazvati brojne probleme sa upravljanjem. Iznenadni gubitak oslonca na jednom točku može baciti vozilo ustranu, što nepripremljenom vozaču može drastično otežati upravljanje i u najgorem slučaju izazvati nezgodu. Što se amortizera tiče, na njih udarne rupe obično nemaju veći uticaj, ali ipak mogu dovesti do oštećenja koja se najčešće manifestiraju curenjem ulja i smanjenom efikasnošću amortizacije.
Ispušni sistem
Ako je rupa dovoljno duboka, oštećenja može pretrpiti i neka od komponenti ispušnog sistema, najčešće dio auspuha koji je najbliži podlozi (katalizator, zadnji ispušni lonac, gumeni nosač auspuha…). Šteta može varirati u zavisnosti od toga koje su metalne komponente stupile u kontakt s ivicom rupe, pod kojim uglom i pri kojoj brzini. Komponente od nehrđajućeg čelika obično dobro podnose bliski susret s udarnim rupama; međutim, na aluminijskim i bakarnim cijevima se poslije oštećenja može postepeno razviti korozija, posebno ako dođu u kontakt s korozivnim supstancama kao što je slana voda u barama koje se formiraju poslije topljenja leda (koji je prethodno posut kamenom solju). Aluminijske cijevi također mogu korodirati i zbog ogrebotina uslijed dodira s oštrim sadržajem rupe ili njenim rubovima.
Znaci da vam je rupa „došla glave“
Tresnuli ste točkom u rupu, a zloslutni prasak tom prilikom najavljuje velika oštećenja. Težinu situacije moguće je procijeniti gotovo odmah nakon udara, a ova četiri znaka su najvažnija:
- Ako je kolo upravljača izmješteno van centra nakon što ste udarili u rupu, treba provjeriti poravnanje točkova (može biti znak oštećenja na komponentama upravljača ili ovjesa).
- Ako primijetite da se volan trese tokom vožnje, to obično ukazuje na problem s balansom točkova, odnosno oštećenje gume i/ili felge.
- Vuče li automobil na jednu stranu? To je još jedan pokazatelj problema s poravnanjem točkova/guma, odnosno mogućeg oštećenja komponenti ovjesa.
- Da li se automobil nekako teže vozi i ne ponaša se na putu kao nekad? To može značiti da su opruge, amortizeri ili podupirači pretrpjeli veća oštećenja.
Te kardinalne simptome oštećenja nastalih uslijed prelaska preko udarnih rupa možemo upotpuniti orijentacionim pregledom koji obuhvata sljedeće promjene: izbočine na zidu gume, izgrebane, savijene ili napukle felge, poteškoće u održavanju pravca, otežano skretanje, neobične vibracije prilikom kretanja, prekomjerno curenje tekućine, pukotine u plastičnim dijelovima automobila (branik, spojler, svjetla, elementi limarije).
Bolje spriječiti nego liječiti
Da ne bismo promovirali radikalne nove koncepte, najlakši način da izbjegnete skupu štetu izazvanu prelaskom preko udarnih rupa je da ih sasvim izbjegnete. Kako, pitate se?
Prvo i najvažnije: ostavite dovoljno prostora između vašeg i automobila ispred u saobraćaju i njegujte naviku da se udaljite od vozila koje pratite čim shvatite da možete jasno pročitati njegovu registarsku tablicu (drugim riječima, ako možete pročitati sitna slova na registarskoj tablici automobila ispred sebe, vjerovatno ste preblizu). Tako ćete moći „skenirati“ veću površinu puta ispred vozila, odnosno ranije uočiti rupe i dobiti dodatno vrijeme da odlučite kako da ih izbjegnete.
Drugo, vozači mogu prouzrokovati veću štetu poduzimanjem drastičnih mjera da izbjegnu vožnju preko rupa. Ako je udarna rupa na sredini puta, nastavite voziti normalno (skretanje samo dovodi gumu u kontakt s rupom). Ponekad, međutim, rupu nije moguće izbjeći. Kada ste u toj situaciji, pokušajte sigurno smanjiti brzinu i pustite kočnice prije nego što pretjerate točak preko rupe (aktivne kočnice samo će pojačati udar i pogoršati štetu). Prilikom prelaženja preko rupe čvrsto držite volan kako biste izbjegli skretanje. Budite oprezni s barama, jer one mogu maskirati dublje rupe.
Da rezimiramo najvažnije savjete za sigurnu vožnju po „minskom polju“:
- Vozite sporije. Smanjenje brzine omogućava potpuniji pregled puta i pravovremenu korekciju pravca kretanja.
- Povećajte rastojanje od vozila ispred vas. To vam može pomoći da ranije uočite rupu i prilagodite vožnju u slučaju da vozilo ispred vas iznenada manevrira radi izbjegavanja udarne rupe.
- Provjerite gume. Jesu li pravilno napumpane? Jesu li gume u dobrom stanju? Provjerite gazni sloj dok provjeravate pritisak zraka kako biste bili sigurni da su spremne za nepredvidivo vrijeme.
4. Poboljšajte vidljivost i preglednost. Provjerite rade li farovi kako treba i funkcionira li sistem za pranje vjetrobranskog stakla besprijekorno. Pazite na bare i gledajte da izbjegavate vožnju preko njih – iza barice nevinog izgleda se možda krije rupčaga ispunjena vodom koja strpljivo čeka novu žrtvu.
Kako naplatiti štetu od udarnih rupa
U slučajevima kada se vozilo ošteti prilikom nailaska na oštećenje (rupu ili izbočinu) na putu, postupak za naknadu štete isti je kao u slučaju saobraćajne nezgode. Dakle, policija treba obaviti uviđaj i sastaviti zapisnik o saobraćajnoj nezgodi (patrola mora izaći na lice mjesta, budući da se radi o saobraćajnoj nezgodi te izvršiti uviđaj i sačiniti zapisnik o saobraćajnoj nezgodi ili barem službenu bilješku). Sljedeći korak u proceduri je da vozač utvrdi ko je odgovoran za dionicu puta na kojoj je došlo do nezgode. Nije zgoreg snimiti fotografije mjesta nezgode i nastale štete na vozilu, kao i obezbijediti svjedoke. Dobro bi bilo obavijestiti osiguravajuću kuću o nastaloj šteti i zatražiti procjenu štete, a potom podvući crtu i podnijeti zahtjev za naknadu štete upravljaču puta na kojem se dogodila nezgoda. Ukoliko upravljač puta vaš zahtjev odbije ili isplati naknadu koja je manja od pretrpljene štete, možete se obratiti sudu radi dosuđivanja pravične naknade.
Za magistralne, regionalne i auto-puteve odgovorno je nadležno javno poduzeće, dok su za lokalne puteve i ulice nadležne općine ili uprave gradova.
Pokriva li osiguranje automobila štetu načinjenu udarnim rupama? Šteta na vozilu nastala uslijed nailaska na udarnu rupu na kolovozu obično je pokrivena automobilskim osiguranjem koje nudi pokriće od sudara (pod sudarom se podrazumijeva udarac u neki predmet, poput udarne rupe). Međutim, pokriće od sudara obično ne obuhvata habanje automobila ili njegovih guma koje je rezultat loših uslova na putu. Pokriće odgovornosti polise automobilskog osiguranja također može doći u obzir ako slučajno udarite drugi automobil ili pješaka zbog rupe na putu.
