Vozačke muke na vrućem asfaltu

Ljeto je najprometnija sezona za mehaničare i ovogodišnje ekstremne vrućine vjerovatno će za sobom ostaviti rekordan broj probušenih guma, ispražnjenih akumulatora i pregrijanih motora. Koji su to najčešći problemi s kojima se suočavamo tokom ljetnih mjeseci i kako da ih preduprijedimo?

Gume su svakako jedna od najslabijih tačaka automobila kada temperature pređu trideset stepeni Celzijusa. Naime, temperatura asfalta lako može preći 65 stepeni, što drastično povećava trenje na nedovoljno napumpanim gumama, a to dalje dovodi do jakog zagrijavanja guma i gubitka zraka uslijed deformacije ili oštećenja. Pored toga, visoke temperature nimalo ne prijaju ni akumulatoru – na vrućini dolazi do pojačanog isparavanja tekućine i stvaranja korozije na priključcima, što neizostavno dovodi do skraćenja životnog vijeka.

Nekoliko riječi protiv vrelog ljeta dodali bi i drugi dijelovi automobila – kočnice, brisači, remeni i crijeva, tekućine, amortizeri… Međutim, najveći problem krije se ispod haube i manifestira kao najveća noćna mora svakog vozača koji je punim automobilom krenuo na put, a to je pregrijavanje motora.

Zašto se motor pregrijava?

Moderni automobili imaju sofisticirane sisteme za hlađenje koji su opremljeni većim brojem toplotnih senzora i ventilatorima dizajniranim tako da održavaju optimalnu radnu temperaturu motora u svim vremenskim uslovima. No, motori se i pored toga mogu pregrijati. Zašto se to dešava?

Na spisku ljetnih problema s automobilom prvo mjesto pripada problemima sa sistemom hlađenja motora koji ne dozvoljavaju da nakupljena toplota napusti motorni prostor. To se obično javlja zbog curenja ili blokade negdje u sistemu za hlađenje motora ili drugim komponentama. Dežurni krivci su još neispravna pumpa za vodu, ventilator hladnjaka i začepljena crijeva kroz koja cirkulira rashladna tekućina. Ti osjetljivi dijelovi često popuštaju pod pritiskom uslova gradske vožnje „kreni-stani“ po visokim temperaturama, koja je najstresnija za naše ljubimce na četiri točka. Srećom, takve probleme obično možemo izbjeći redovnim održavanjem koje provodi certificirani mehaničar, koji će provjeriti nivo rashladne tekućine i ulja, pregledati crijeva, ventilatore, termostat i druge dijelove motora koji nam mogu zagorčati vožnju.

Da rekapituliramo, uzroci pregrijavanja mogu biti:

• Kvar jedne ili više komponenti sistema za hlađenje (uključujući curenje koje dovodi do gubitka rashladne tekućine iz sistema);
• Neispravna pumpa za vodu;
• Nedovoljna količina ulja u motoru;
• Začepljena ili istrošena crijeva ili remenje;
• Problemi s hladnjakom (napuklo kućište, curenje, neispravan ventilator…)
• Neispravan termostat.

Šta da radimo kada se usred vožnje skala na mjeraču temperature rashladne tekućine počne naglo penjati ka crvenoj zoni ili kad lampica upozorenja na instrument tabli pokaže svoje nevoljeno lice? Koraci koje poduzimamo u tim situacijama prave razliku između zamjene termostata od dvadesetak eura i nekoliko desetina puta skuplje intervencije na automobilu i nervnom sistemu njegovog vlasnika. Dakle, prijeteće pregrijavanje motora važno je blagovremeno prepoznati, zatim reagirati na najbolji način i poduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje kvara i prevenciju sličnih dešavanja u budućnosti.

Koji su znaci pregrijavanja?

Motori nas često unaprijed obavještavaju da im je vruće, a neki od znakova koje treba odmah uočiti obuhvataju sljedeće:

• Neobičan, slatkast miris koji dopire iz motornog prostora (to bi mogao biti miris curenja rashladne tekućine, odnosno antifriza iz hladnjaka); ukoliko curi ulje, miris će imati aromu zagorjelog materijala;
• Para koja može izgledati kao bjeličast dim koji dolazi ispod haube;
• Igla mjerača temperature motora prelazi na područje „H“ („vruće“) ili se pomjera u crveno polje (simboli se mogu razlikovati od modela do modela, pa pogledajte upute za korištenje kako biste se upoznali s mjeračem temperature u svom vozilu);
• Uključena lampica „Check Engine“ ili „Temperature“ na instrument tabli.

Šta raditi kad dođe do pregrijavanja?

Neke radnje treba obavezno poduzeti, dok se drugih treba u potpunosti kloniti. Od onih koje su na spisku „obavezno“ izdvajamo sljedeće:

*Odmah isključite klima uređaj. Tako ćete smanjiti naprezanje motora i sistema hlađenja. Istovremeno, uključite grijanje u kabini – to može da zvučati nelogično na prvi pogled, ali preusmjeravanjem toplog zraka u prostor kabine omogućit ćete motoru da se oslobodi viška toplote (naravno, otvorite prozore kako se ne biste „skuhali“ pod naletom toplog zraka).

*Pronađite sigurno mjesto da se zaustavite i isključite motor. Čim primijetite da je došlo do problema s pregrijavanjem motora i kada je to sigurno, skrenite s puta i zaustavite se van saobraćajne trake tako da ne ugrožavate druge učesnike u saobraćaju. Ako nastavite voziti dok je motor „u crvenom“, rizikujete trajna oštećenja i skupe popravke.

*Ostavite motor da se hladi najmanje 15 minuta. Još je bolje ako za to odvojite cijelih 30 minuta. Pratite mjerač temperature i sačekajte dok se ne vrati u normalni opseg. Rashladna tekućina u pregrijanom motoru može podići skalu termometra iznad 100 stepeni!

*Dodajte tekućinu u hladnjak (ako je imate pri ruci). Brzo dopunjavanje može biti od pomoći u zaštiti motora od daljeg oštećenja. Kada se motor ohladi, provjerite curi li hladnjak negdje ili pregledajte ima li blokada u glavnom crijevu. Ako sve izgleda normalno, dodajte malo rashladne tekućine i ponovo pokrenite motor, pazeći na mjerač temperature.

*Pažljivo pokrenite motor i krenite do najbliže mehaničarske radionice. Sve vrijeme puta vodite računa o mjeraču temperature i lampicama na komandnoj tabli. Ako ponovo krenu „svjetlosni efekti“, zaustavite se i sačekajte da motor još jednom „iskulira“. Ako se pregrijavanje nastavi, najbolje je da pozovete kamion za vuču ili mehaničara.

Što se tiče stvari koje ne treba raditi, skrećemo pažnju na sljedeće:

*Nemojte produžiti vožnju ka odredištu. Pregrijan motor možda i dalje radi, ali to ga može skupo koštati. Zapravo, jedna od najgorih stvari koju možete uraditi je da samo nastavite voziti. Čak i ako stignete na odredište prije nego što motor potpuno kapitulira, to jednostavno nije vrijedno rizika.

*Ne paničite. Vozite pažljivo dok ne pronađete sigurno mjesto za zaustavljanje. Pojava dima ispod haube svakako nije ohrabrujući prizor, ali naglo stiskanje kočnica nije dobra ideja jer može dovesti do toga da izgubite kontrolu i izazovete saobraćajnu nezgodu. Ostanite pribrani, lagano usporite i sigurno se zaustavite.

*NE otvarajte haubu odmah. Čak i ako iz motornog prostora ne izlazi vidljiv dim, nemojte podleći iskušenju da odmah otvorite haubu, jer lako možete zaraditi opekotine od pare i dima. Sačekajte dok ne vidite da je mjerač temperature motora prešao na donju polovinu skale. Također, izbjegavajte provjeru nivoa rashladne tekućine sve dok se motor potpuno ne ohladi.

*Nemojte dosipati hladnu vodu u hladnjak. Hladna voda može izazvati mehanička oštećenja dijelova rashladnog sistema i samog motora. Ako dodajete vodu, pazite da bude na sobnoj temperaturi.

*Ne čekajte da sve prođe samo od sebe. Motor koji se pregrijava se neće popraviti sam od sebe nikakvom magijom i ne treba ni za trenutak odlagati posjetu mehaničaru. Pregrijavanje znači da postoji problem i ako se čini da je sve u redu nakon što dodate rashladnu tekućinu, najbolje je da stručna osoba ipak obavi neophodne provjere.

Kako spriječiti pregrijavanje motora?

Riskiranje od pregrijavanja motora iz bilo kog razloga znači koketiranje s katastrofom. To svakako želite izbjeći pod svaku cijenu, a jedini efikasni lijek za prevenciju je redovno održavanje automobila. Između ostalog, ono obuhvata:

• Održavanje nivoa rashladne tekućine;
• Povremeno ispiranje rashladne tekućine iz sistema;
• Redovno provjeravanje hladnjaka;
• Rutinske preglede automobila (nivo ostalih tekućina, funkcioniranje klima-uređaja, stanje remenja…)

Pregrijavanje motora u najvećem broju slučajeva ne bi trebalo izazvati trajnu štetu ako se brzo i adekvatno reagira, na način koji smo opisali. Međutim, ako se taj problem zanemari, vjerovatnoća da čitava priča ima sretan kraj je ravna nuli.

Video: kako radi sistem za hlađenje motora

Ostale ljetne glavobolje

Visoke temperature mogu imati negativan uticaj na mnoge komponente automobila. Ovom prilikom skrenut ćemo vam pažnju na neke od najosjetljivijih dijelova koji muče muku sa žarkim ljetom.

Gume. Jedan od najčešćih problema s automobilom tokom ljeta je pucanje guma. Zbog oscilacija temperature (veoma topli dani i hladnije noći), mijenja se i pritisak zraka u gumama, što dovodi do povećanog naprezanja gume, odnosno njenog bržeg trošenja i oštećenja. Zato vodite računa o tome da gume uvijek budu pravilno napumpane i da imaju propisanu dubinu šare („ćelave“ gume na asfaltnoj ringli nipošto nisu dobra ideja).

Akumulator. Tokom visokih temperatura akumulator je izložen znatno većem naprezanju, što zbog povećane potrošnje struje, što zbog nepovoljnih mikroklimatskih uslova pod haubom. Provjerite „zdravlje“ akumulatora i pazite da ništa ne ometa protok zraka oko njega. Ako primijetite da se motor sporo pokreće, čujete zvuk kliktanja pri okretanju ključa ili uočite da se prozorska stakla podižu i spuštaju sporije nego inače, to može značiti da je vrijeme za novi akumulator, a možda i alternator (o načinima na koje možete provjeriti vitalnost akumulatora bit će više riječi u jednom od narednih tekstova).

Remenje. Vijek trajanja pogonskog remenja obično je između 100 i 200 hiljada kilometara. Ako niste sigurni kada ste ih posljednji put promijenili, povjerite ih stručnjaku na kontrolu. Taj kratki pregled spriječit će neugodne scenarije, kao što je pucanje klinastog remena što vas u trenutku može ostaviti bez klima-uređaja, servo upravljača i alternatora. Zamjena remena je relativno jeftina usluga koja može uštedjeti novac, vrijeme i, što je najvažnije, živce.

Metlice brisača. Ekstremne vremenske uslove niko ne poznaje bolje od metlica brisača, koje se ovih dana troše brže nego ikada ranije (sve češće jake kiše i sunce su u tom smislu najpogubniji jer dovode do ubrzane deformacije i otvrdnjivanja gume). Oštećene gume metlica otežavaju uklanjanje vode i prljavštine s vjetrobranskog stakla i zato ih treba mijenjati čim se uoče prve deformacije, odnosno kada više ne naliježu pravilno na staklo.

Klima-uređaj. Ljeto je najgore vrijeme da nemate klimu u vrelom automobilu. Uvjerite se da električne komponente koje napajaju AC dobro rade. Možda ćete željeti da razmislite o vožnji sa spuštenim prozorima kada vrijeme nije tako vruće kako biste smanjili opterećenje klima uređaja. Više detalja o tome kako rade klima uređaji i njihovom pravilnom korištenju i održavanju naći ćete u odgovarajućim tekstovima na našem blogu.

Amortizeri. Češće nego tokom drugih godišnjih doba, tokom ljeta se uočavaju problemi sa sistemom vješanja, a posebno s amortizerima. Svaka sumnja na oštećenje tog važnog elementa sistema vješanja zahtijeva provjeru (pogledajte i naš tekst o važnosti ispravnih amortizera).