Saobraćajne nezgode i kako ih izbjeći

Niko ne želi doživjeti saobraćajnu nezgodu. Pored stresa i traume zbog preživljavanja takvog iskustva – da ne spominjemo mogućnost da budete teško povrijeđeni – sudari vam mogu sasvim upropastiti odmor, nametnuti velike troškove popravaka i povećati cijenu premije osiguranja automobila.

Sigurna vožnja treba biti najvažniji prioritet svakog vozača. Nažalost, ne pridržavaju se svi tog principa. Najveći broj nezgoda može se spriječiti na sasvim jednostavan način - ograničenjem brzine kretanja, boljim fokusiranjem na vožnju i izbjegavanjem vožnje pod dejstvom alkohola i opijata.

Zašto se dešavaju nezgode?

Saobraćajne nesreće se dešavaju bez obzira na naše vozačke vještine i mjere predostrožnosti. Mnogo je razloga zbog kojih dolazi do sudara. Statistički podaci kažu da je više od 90% saobraćajnih nezgoda rezultat ljudske greške. Neke od najčešćih su:

• Neprilagođena brzina. Izraz „brzina ubija“ nailazi na svoju potvrdu gotovo svakog dana – prebrza vožnja je vodeći uzrok fatalnih ishoda na našim putevima. Povećanje brzine višestruko povećava rizik od nesreće i težinu povreda tokom nezgode: zaustavni put se povećava, a smanjuje se sposobnost procjene predstojećih događaja.
• Vremenski uslovi. Loša vidljivost, klizavi putevi i drugi otežani uslovi za vožnju često su posljedica lošeg vremena. To se ne dešava samo zimi; čak i tokom ljeta mogu se dogoditi bujične poplave i neočekivane kišne oluje koje vožnju mogu učiniti veoma stresnom.
• Loša koncentracija u vožnji. Ometanje vozača je jedna od najvećih prijetnji: korištenje mobilnih telefona, objedovanje za volanom, razgovor s putnicima i rukovanje elektroničkim uređajima vrlo često prethode nezgodama.
• Nasilnička vožnja. Otprilike 40% saobraćajnih nesreća dešava se na raskrsnicama, a uzrok je prolazak kroz crveno svjetlo ili mimo znaka za zaustavljanje. Prebrzo mijenjanje traka, očigledno zanemarivanje sigurnosti i/ili imovine drugih te namjerno nepoštovanje mjera opreza su također elementi nasilničke vožnje, kao što je i agresivna vožnja koja obuhvata svaku kombinaciju saobraćajnih prekršaja koji ugrožavaju druge vozače ili imovinu, uključujući prekoračenje brzine.
• Alkohol i droge. Brojne kampanje tokom godina podsticale su vozače da ostanu trijezni prije nego što sjednu za volan. Bez obzira na to, vožnja pod dejstvom alkohola ostaje vodeći uzrok sudara i gubitka života u saobraćaju. Za svako povećanje koncentracije alkohola u krvi od 0,05 promila, rizik od nesreće se udvostručuje. Pored toga, pospanost ili potpuna iscrpljenost mogu narušiti sposobnost vozača da kompetentno reagira ili razaznaje uslove na putu.

Kada je automobil „kriv“ za nezgodu?

Američka Nacionalna uprava za sigurnost saobraćaja na autoputu (NHTSA) provela je višegodišnje istraživanje kako bi identificirala najčešće mehaničke kvarove koji dovode do saobraćajnih nezgoda. Izdvojene su četiri automobilske komponente, odnosno dijelovi koji izazivaju najveći broj nesreća.

Istrošene gume. Gume koje su istrošene uslijed dugotrajne eksploatacije ili lošeg kvaliteta su čest uzrok saobraćajnih nezgoda. NHTSA je zabilježila da je čak 35% nezgoda uzrokovano istrošenim gumama, koje su sklonije proklizavanju i lošije reagiraju tokom manevriranja i nagle promjene pravca, a podložnije su i havarijama (guma koja eksplodira tokom vožnje gotovo sigurno će prouzrokovati sudar s drugim vozilom). Zapamtite: sistem ovjesa i gume su garant sigurne vožnje.

Neispravne kočnice. Na NHTSA-ovoj listi auto dijelova koji najviše izazivaju nesreće, neispravan kočioni sistem zauzima drugo mjesto. Isto istraživanje je pokazalo da je 22% nesreća uzrokovano neispravnim/nepregledanim kočnicama, pretežno diskovima i pločicama. Najčešće su u pitanju curenje kočione tekućine iz neispravnih ili istrošenih kočionih vodova i oštećenje kočionih diskova. Redovno održavanje kočnica uvijek treba biti prioritet, jer kočnica glavu čuva!

Neispravna svjetla. Sistem za osvjetljenje je još jedna komponenta vozila odgovorna za mnoge sudare. Prema studijama, upotreba farova tokom dana smanjuje broj ukupnih saobraćajnih nezgoda za 10%. S druge strane, pokvarena svjetla, uključujući i stražnja svjetla, mogu otežati pregled kroz slabo osvjetljena područja i po olujnom vremenu.

Loš ovjes. Četvrti najčešći dio automobila koji izaziva saobraćajne nezgode je loš sistem ovjesa. Neispravan ovjes može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom. Redovno održavanje vozila trebalo bi pomoći da se takve situacije izbjegnu. Inače, vjeruje se da je neispravan sistem ovjesa odgovoran za 3% svih saobraćajnih nesreća. Slično važi i za upravljački sistem.

Koji dijelovi se najviše oštećuju tokom udesa?

Možda nije loše znati još i koji se dijelovi vozila obično oštećuju tokom nezgoda na putu, odnosno na koje popravke i zamjene u tom slučaju treba računati (kupovinom dijelova na internetu, naravno). Dijelovi koji se u saobraćajnim nezgodama najčešće oštećuju su:

• Prednji i stražnji branici. Prednji branik je dio koji ubjedljivo najčešće strada. Oštećenje se može javiti u obliku ogrebotina, udubljenja i lomova. Stražnji branici također često napuknu, udube se ili budu potpuno uništeni.
• Blatobrani. Bočni udarci su posebno destruktivni za blatobrane. Srećom, popravak ili zamjena je obično jednostavna i rješava se slično kao defekti na karoseriji.
• Hauba i poklopac prtljažnika. Zgužvana hauba je uobičajena slika za saobraćajne nezgode, a udubljenja na haubi ili poklopcu prtljažnika mogu biti uzrokovana i gradom ili kamenjem. Iako bi neki vozači radije otpisali oštećenje haube i poklopca prtljažnika kao kozmetički problem, važno je popraviti ih kako bi se pravilno zatvarali. Hauba ili poklopac prtljažnika koji se otvara tokom vožnje je maltene siguran način da izazovete nesreću.
• Prednja i stražnja vrata. Oštećenja oplate vrata najčešće nastaju pri bočnim udarima. Vrata modernih automobila dizajnirana su tako da zaštite putnike u slučaju sudara i u njima se koriste brojni sigurnosni sistemi. Zato ih treba zamijeniti posle svakog oštećenja (serviseri obično predlažu zamjenu vrata čak i ako su oštećenja manje ozbiljna, jer mehanizam naizgled može izgledati dobro, ali je u stvarnosti nefunkcionalan).
• Rešetka hladnjaka. Poslije prednjeg branika, prva na udaru je rešetka hladnjaka. Rešetke su dizajnirane da propuštaju zrak u motorni prostor i prilično su čvrste, ali redovno stradavaju u sudarima. Oštećenu rešetku treba zamijeniti iz najmanje dva razloga. Prvo, ona može ograničiti protok zraka, uzrokujući probleme s hlađenjem motora. Drugo, oštećena rešetka estetski izgleda veoma loše.
• Zračni jastuci, klima uređaji i grijači. U većini slučajeva, zračni jastuci, klima uređaji i grijači trpe najštetniji uticaj u umjerenim i teškim sudarima i to su dijelovi koje obavezno treba provjeriti poslije takvih nezgoda.

Najčešće vrste sudara i kako ih izbjeći

U savjete o tome kako produžiti vijek automobila svakako treba uvrstiti i izbjegavanje saobraćajnih udesa – u suprotnom, recikliranje automobila ostaje jedina izgledna opcija. Pogledajmo ukratko koji su sudari najčešći i kako ih možemo izbjeći.

1. Sudari sa stražnje strane. Bilo da ste vozač koji udari vozilo ispred sebe ili vozač kojeg udari vozilo iza vas, te nezgode se često mogu izbjeći. Razmotrite ove savjete:
2. Držite odstojanje. Vozite dovoljno daleko iza automobila ispred sebe kako biste se mogli sigurno zaustaviti. To je posebno tačno u lošim vremenskim uslovima. Vozite najmanje tri sekunde iza vozila ispred vas, a duže ako ste u težem vozilu. Produžite to vrijeme kada su vremenski uslovi loši.
3. Vozite planski. Izbjegavajte situacije u kojima biste bili primorani iznenada koristiti kočnice. Ako se vozač iza vas previše „lijepi“ ili ne obraća pažnju, naglim kočenjem ga možete dovesti u iskušenje da vas „kucne“.
4. Održavajte koncentraciju. Nikada ne skidajte pogled s puta da biste nešto pojeli, pročitali tekstualnu poruku ili pronašli telefon. Ako se vozač ispred vas iznenada zaustavi, dovoljna je samo jedna sekunda ili manje da krenete auto limaru u pohode.
5. Ne vozite kada ste pospani ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci. Višestruko je veća vjerovatnoća da ćete praviti greške u vožnji kada ste pospani ili pod dejstvom droge ili alkohola.
6. Oštećenje parkiranog automobila. Bez obzira ostavljate li automobil na parkingu ili na putu, poduzmite korake kako biste izbjegli oštećenja:
7. Idite na kraj parkinga. Ne parkirajte na najprometnijem dijelu parkinga. Umjesto toga, izaberite prostor daleko od gustog prometa.
8. Maksimizirajte prostor. Uvijek parkirajte u centru parking mjesta. Premjestite vozilo ako je preblizu linije za parkiranje. Tako ćete izbjeći udarce vozila koja ulaze na susjedna parking mjesta ili izlaze iz njih.
9. Parkirajte u garaži ako možete. Također, pokušajte ne parkirati blizu prometnih raskrsnica, uskih skretanja i prilaza. Drugi vozači možda neće vidjeti vaše vozilo.
10. Nesreće s jednim vozilom. To uključuje sudare s preprekama na putu, krhotinama ili životinjama, uz prevrtanja i nezgode pri vožnji van puta. Te nezgode nije teško spriječiti:
11. vozite u skladu s vremenskim (ne)prilikama. Čak i ako je vaše vozilo jedino na putu po kišnom, snježnom ili ledenom danu, vozite brzinom koja vam omogućava da zadržite kontrolu.
12. Uvijek održavajte punu koncentraciju. Samo zato što ste jedina osoba na putu ne znači da je uredu slati poruke, obavljati telefonske pozive ili jesti dok vozite. Nikad se ne zna kada bi se uslovi mogli promijeniti.
13. Ne vozite prebrzo. Prekoračenje brzine je uključeno u otprilike jednu trećinu svih smrtnih slučajeva na putu. Ponavljamo, brzina ubija čak i ako nema nikoga oko vas.
14. Oštećenje vjetrobranskog stakla. Rupe i pukotine na vjetrobranu su uobičajena saobraćajna nezgoda koju vozači često mogu spriječiti. Većina oštećenja automobilskih stakala dešava se kada druga vozila bacaju u zrak kamenčiće s puta. Zato držite odstojanje od automobila i kamiona. Također, nemojte voziti iza ralica kada ispuštaju so ili druge zrnaste materijale. Neki dijelovi su dovoljno veliki da izazovu ogrebotine i pukotine na vjetrobranskom staklu. Važno je i održavati ispravnost sistema za pranje vjetrobranskog stakla.
15. Udesi na raskrsnicama. Raskrsnice su još jedno mjesto gdje se nesreće često dešavaju. Rastreseni vozači mogu propustiti saobraćajnu signalizaciju, a često se dešava da ne primijete vozila koja zastaju prije nego što skrenu. Zato uvijek odvojite trenutak nakon što se upali zeleno svjetlo da biste bili sigurni da niko ne prolazi kroz raskrsnicu. Pazite na vozače koji prebrzo prolaze kroz žuto svjetlo na poprečnoj ulici.

Šta uraditi u slučaju nesreće

Jedna od tema kojom ćemo se pozabaviti u narednom periodu je i ponašanje vozača tokom saobraćajnih udesa. Ovom prilikom skrećemo pažnju na osnovne korake koje treba poštovati svaki učesnik u saobraćajnoj nezgodi.

• Zaustavite automobil ili pronađite sigurno mjesto u blizini. Po zakonu ste obavezni zaustaviti svoje vozilo na mjestu nesreće. Ako nije sigurno da odmah zaustavite svoj automobil, trebali biste pronaći najbliže sigurno mjesto. To može biti zaustavna traka autoputa ili sporedna ulica udaljena od prometnog glavnog puta.
• Provjerite ima li povrijeđenih i pozovite hitnu pomoć ako je potrebno (pazite da u vozilu imate atestiran pribor za prvu pomoć).
• Razmijenite detalje s drugim učesnicima u nezgodi. Imate obavezu da razmijenite podatke s vozačima drugih vozila koja su učestvovala u nezgodi, uključujući imena i adrese i vozača i vlasnika vozila. Razmijenite informacije o vozačkoj dozvoli (snimite fotografiju) za kontakt detalje i zabilježite identifikacijske oznake automobila (registarske tablice, marku i model) za sva vozila koja su učestvovala u udesu.
• Prikupite informacije o incidentu. Osiguravajuća društva koriste informacije o mjestu nezgode u svrhu utvrđivanja krivice i odgovornosti. Zato uvijek trebate pokušati prikupiti što više informacija o mjestu nesreće. Snimite fotografije mjesta sudara i oštećenja na vozilima. Također napravite detaljne bilješke o važnim informacijama kao što su doba dana, vremenske prilike, saobraćajni uslovi, uslovi vožnje. Sve te informacije mogu biti korisne osiguravajućim kućama i policiji. Pored toga, razmijenite kontakt podatke sa svim posmatračima ili svjedocima koji mogu potvrditi vašu priču o tome šta se dogodilo.
• Kontaktirajte osiguravajuću kuću. Trebali biste se što prije obratiti svojoj osiguravajućoj kući i dostaviti joj sve detalje koje ste prikupili na mjestu nezgode. Kada osiguravajuća kuća bude obaviještena o nesreći, možete nastaviti organizirati popravak automobila.

Više informacija o postupcima u slučaju saobraćajne nezgode možete pronaći na web lokaciji Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba.