Kada je riječ o održavanju automobila, vozači se često rukovode savjetima i „malim tajnama” zasnovanim na neprovjerenim činjenicama koje dovode do zabune o tome šta je zapravo potrebno uraditi da bi se osigurale dobre performanse i dugovječnost vozila. Međutim, razlikovanje činjenica od zabluda od ključne je važnosti za pravilnu njegu i održavanje optimalnog stanja automobila.
Redovno održavanje automobila obuhvata niz postupaka koji imaju za cilj očuvanje strukture i funkcije vitalnih dijelova automobila. U suštini, to obuhvata redovne preglede i servisiranje radi sanacije habanja, zamjene ili dopune tekućina u automobilu i zamjene dotrajalih mehaničkih komponenti. Takav preventivni pristup pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema „na mostu” i sprečava skupe popravke „na ćupriji”, te omogućava da automobil dugo zadrži vrijednost. Rutinski zadaci kao što su zamjena ulja, filtera i rotiranje guma je nešto o čemu smo već pisali na ovim stranicama i to su zahvati koji se mogu lako završiti i u vlastitoj režiji, bez odlaska kod mehaničara.
S druge strane, izbjegavanje automehaničarskih radionica je loša navika koja se kod naših vozača uvriježila tokom kriznih godina i do dana današnjeg uzima svoj danak. Vjerovanje u neprovjerene mitove o automobilima može značajno narušiti dobre prakse održavanja automobila. Dezinformacije o intervalima redovnog održavanja, vrstama ulja i tekućina ili „uradi sam” osnovnim popravkama, kao i sumnjivi savjeti u vezi s održavanjem higijene vozila mogu dovesti do kvarova koji će neprestano podrivati kućni budžet. Osvrnut ćemo se ovom prilikom na neke od čestih zabluda koje prosječno informisanog vozača mogu dovesti u zabludu.
Reče mi jedan čovjek...
Bilo da ste iskusni mehaničar ili neko ko nikada nije promolio nos ispod haube, velike su šanse da ste se susreli s barem jednim mitom o automobilima. Te priče nerijetko potiču od iskusnih ljudi kojima „benzin teče kroz vene”, kao što su stariji članovi porodice ili prekaljeni mehaničari koji popravku često završe s viškom dijelova na stolu. Možda u nekim od tih vjerovanja ima i pomalo istine, ali u vrijeme kada su informacije dostupne na bukvalno svakom koraku u bilo koje vreme, grehota je da se neka zastarjela vjerovanja i dalje provlače kao legitimni savjeti.
Za ovu priliku izdvojili smo sljedeće zablude:
- Akumulator traje više od pet godina. Komponentu automobila koja uzrokuje najveći broj kvarova u vožnji većina uzima zdravo za gotovo. Prema istraživanjima, više od 40% vozača vjeruje da je akumulatoru zagarantiran petogodišnji radni vijek, bez obzira na uslove eksploatacije. Istina je, međutim, da će baterije znatno brže „ostariti” ako imamo loše navike u vožnji ili živimo u području s ekstremnim klimatskim uslovima. Ukratko, većina akumulatora neće doživjeti peti rođendan i zato uvijek treba biti spreman na iznenadnu „izdaju”. A da li stavljanje akumulatora na beton uzrokuje njegovo ubrzano pražnjenje? Nekada se to možda i događalo, kada baterije nisu bile pakirane u tvrda kućišta, pa bi vlaga iz okoline pospješila ubrzano pražnjenje. Danas to više nije slučaj.
- Filter za ulje treba prebrisati prije postavljanja. Vjerovanje da poklopac filtera za ulje uvijek treba obrisati prije nego što se instalira nema potporu u realnosti. Zapravo, vrh uljnog filtera treba obrisati samo ako upadne u prljavštinu dok ga pokušavate zavrnuti. Prije nego što ga postavite, trebali biste nanijeti malo starog ulja oko gumene zaptivke na vrhu tako da se osigura čvrsto zaptivanje. Ako to ne uradite, mogu se formirati pečati koji mogu olabaviti vezu filtera sa sklopom motora.
- Za čišćenje automobila može da se koristi sredstvo za pranje suđa. Istina, ako je adekvatno razblažen, deterdžent za suđe može da osigura potreban sjaj i onaj „škripavi” osjećaj pod prstima. S druge strane, veća koncentracija sredstva za suđe efikasno će ukloniti i sloj zaštitnog voska koji ste prethodnog puta tako marljivo nanosili na karoseriju. Uostalom, zato se i preporučuju namjenska kozmetička sredstva za održavanje higijene vozila – svakako su jeftinija od usluge farbanja.
- Rashladna tekućina ne treba se mijenjati. Ako vam je to preporučio prijatelj, neprijatelj vam ne treba. Iako antifriz ne treba mijenjati onoliko često koliko se mijenja motorno ulje, nivo rashladne tekućine treba redovno provjeravati – tokom vrelih ljetnih dana i svakodnevno! Potpuna zamjena antifriza preporučuje se na svakih pet godina ili 50.000 pređenih kilometara, jer se otpornost tekućine na zamrzavanje tokom vremena smanjuje.
- Savjeti „stručnjaka” u vezi s gumama. Postoji stari mit da je azot bolje rješenje za pumpanje gume od zraka. Doduše, tu ima nešto istine – korištenje azota umjesto zraka dovodi do sporijeg ispumpavanja tokom vremena, u azotu je manji procent vlage, pa je i korozija usporena. Međutim, to zadovoljstvo poprilično košta, tako da sve dok redovno provjeravate pritisak zraka u gumama, nema razloga da razmatrate azot. A da li vrijedi savjet da malo ispumpamo gume radi mekše vožnje? Istina, niži pritisak zraka u gumama može „omekšati” komunikaciju između točka i puta, ali to nije vrijedno rizika. Naime, vodeći uzrok kvara i pucanja guma zapravo je nedovoljan pritisak zraka –zbog veće površine izložene trenju i jačeg savijanja.
- Automobil treba zagrijati prije vožnje na niskim temperaturama. Vjerovanje da automobil treba pustiti da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao prije vožnje, nastalo je u vrijeme dok je karburator vodio računa o dotoku goriva u motor. Tehnologija direktnog ubrizgavanja goriva poslala je taj savjet u zaborav.
- Vozilima s pogonom na sva četiri točka nisu potrebne zimske gume. Svako ko je imao iskustvo s vožnjom nekog 4x4 modela na snijegu zna da je to velika zabluda. Ta vozila se mogu zaglaviti u snijegu jednako uspješno kao i vozila s pogonom na jednoj osovini.
I još poneka zabluda
S razvojem novih tehnologija nastaju i – novi mitovi. A tu su i neka od uvriježenih vjerovanja koja je teško iskorijeniti iz svakodnevne upotrebe. Ipak, pokušajmo:
- Ne biste trebali koristiti mobilni telefon kada ste na benzinskoj pumpi. Dok su stari telefoni imali glomazne antene koje su, u teoriji, mogle izazvati stvaranje varnica, s modernim uređajima to više nije slučaj. Današnji telefoni, dokazano je to na više načina, ne mogu izazvati paljenje benzinskih isparenja. Štaviše, naftne kompanije nas sve više ohrabruju da koristimo mobilne telefone i aplikacije za plaćanje na samoj pumpi.
- Vozila s manuelnim mjenjačima troše manje goriva od onih s automatskih sistemom za prijenos snage. Prije nego što je tehnologija automatskih mjenjača dostigla današnji tehnološki nivo, manuelni mjenjači su zaista bili bolji izbor kada je u pitanju štedljivost (i zabava vožnje, svakako). Međutim, automatika danas pobjeđuje u gotovo svakom pogledu – pa i u potrošnji goriva. Također, efikasnija promjena brzina dodatno produžava radni vijek automobila, što je opet u suprotnosti s glasom koji bije starije automatike kao nepouzdane i sklone kvarovima.
- Možete koristiti biljno ulje umjesto dizela. Prilično star „poljoprivredni” mit koji potiče od ratara koji su, naočigled zabezeknute publike, pokretali svoje radne mašine uljem. Noviji dizelski motori, međutim, ne bi lako oprostili takav eksperiment, pa bi korištenje biljnog ulja imalo nesagledive loše posljedice. Naime, viskozitet biljnog ulja je jednostavno prevelik za većinu novijih motora, dok su stariji dizelski motori bili konstrukcijski mnogo jednostavniji i mogli su „svariti” i masnu deku.
- Sistem za klimatizaciju troši mnogo goriva. Dok se vanjske temperature približavaju onima u rerni, neki ljudi će i dalje odbijati da koriste klimatizaciju jer žele uštediti gorivo. Međutim, dovodi li pravilno korištenje klima-uređaja zaista do veće potrošnje goriva? Dobro, to jeste istina, ali prosječna količina potrošenog goriva prilično varira u zavisnosti od vozila i načina na koji se koristi klima u automobilu. Na kraju, treba uživati u ljetu i na četiri točka!
