Dok učimo voziti, saznajemo koje su to najbolje prakse i dobre navike koje garantiraju sigurnost i dugotrajnu eksploataciju automobila. Međutim, kada položimo vozački ispit, često počinjemo formirati navike koje loše utiču na zdravlje automobila, nesvjesno riskirajući nimalo naivne kvarove.
Smisao redovnog održavanja automobila sasvim je jasan: vodeći računa o vozilu produžavamo njegov vijek i zadržavamo tržišnu vrijednost. Odgovorno vlasništvo u tom smislu nije ništa drugo do zdravorazumsko razmišljanje kojim se većina vozača svakodnevno dosljedno rukovodi. S druge strane, ponekad usvajamo neke nepoželjne radnje koje poduzimamo nesvjesni rizika po vitalnost automobila. Te stvari u početku mogu izgledati sasvim bezopasno, ali na duže staze mogu zadati velike glavobolje. Zato izdvajamo nekoliko uobičajenih grešaka koje će sigurno skratiti vijek vašem automobilu.
Odmaranje ruke na ručici mjenjača
Tokom vozačke obuke instruktor vožnje vam je vjerovatno rekao da držite obje ruke na volanu svo vrijeme, ali mnogi od nas će zaboraviti na to pravilo čim tablice „L“ završe u kanti za smeće. Zaista, držanje ruku na volanu u položaju „dva i deset“ ne samo da je sigurnije za vožnju, već je ruka na taj način dalje od ručice mjenjača.
Možda mislite da držanje ruke na tom mjestu nije poseban problem, ali čak i mali pritisak može dovesti do pojačanog trošenja zupčanika i opterećivanja rotirajućih komponenti sistema za prijenos snage (sinhroni prstenovi). To dovodi do dodatnog habanja dijelova za koje nisu predviđeno da stalno budu u kontaktu, a popravci mjenjača spadaju u najzahtjevnije i najskuplje intervencije na vozilu.
Prerano mijenjanje brzina
Prerano prebacivanje u viši stepen prijenosa uz istovremeno „potapanje“ papučice gasa do poda može imati veoma loše posljedice po motor. Naglo ubrzavanje pri niskom broju obrtaja ili u previsokom stepenu prijenosa natjerat će motor da radi pod većim opterećenjem, izazivajući nepotrebno naprezanje. Zato povećajte broj obrtaja prije nego što prebacite mjenjač u viši stepen prijenosa.
Nema pravila kada treba promijeniti stepen prijenosa. Uopćeno govoreći, kod dizelskih motora to se obično radi na otprilike 2000 obrtaja, dok se kod benzinskih motora stepen prijenosa može promijeniti na otprilike 2500 obrtaja. To naravno zavisi od stila vožnje, nagiba kolovoza, snage motora, težine i opterećenja vozila, potrebnog ubrzanja i drugih faktora. Svakako je udobnije promijeniti stepen prijenosa na nižem broju obrtaja, ali to ne treba činiti prerano, jer vozilo tada neće imati dovoljno snage za ubrzanje.
Zanemarivanje lampica upozorenja
Lampice upozorenja na kontrolnoj tabli uvijek su poziv za buđenje i signal da s automobilom nešto nije kako bi trebalo biti, ali mnogi vozači ih ipak odlučuju ignorirati. Iako je moguće da se lampica uključi zbog nekog bezazlenog električnog kvara, bolje je spriječiti nego liječiti i na vrijeme posjetiti izabranog mehaničara.
Moderne kontrolne table imaju više lampica od novogodišnje jelke. Neke od njih, kao što su „tečnost za pranje“ ili „neispravna sijalica“, ne zahtijevaju hitnu reakciju, ali druge treba provjeriti što je prije moguće. Korisno bi bilo da pregledate upute za korištenje kako biste saznali šta znače lampice upozorenja na kontrolnoj tabli i koje od njih signaliziraju potencijalno velike kvarove kojim se treba pozabaviti bez odlaganja.
Ako se pojave sljedeća upozorenja na kontrolnoj tabli, savjetujemo vam da zaustavite vozilo i potražite pomoć:
- Motor/ECU
- Kočioni sistem
- Kvar servo upravljača
- Zračni jastuk
- Pritisak ulja
- Sistem hlađenja
Forsiranje hladnog motora
Posebno loša praksa za automobil tokom zime (iako to uopćeno nije dobro raditi u bilo koje doba godine) odnosi se na pokretanje i forsiranje hladnog motora. To dovodi do pojačanog habanja jer se motoru ne ostavlja dovoljno vremena da procirkulira zagrijano ulje. Naime, uljni film na niskim temperaturama nije ravnomjerno raspoređen (dok je ulje hladno, protočnost mu je mala), zbog čega dolazi do pojačanog trenja i trošenja materijala.
Na turiranje motora neposredno poslije starta treba sasvim zaboraviti, jer motor u tom trenutku nema adekvatno podmazivanje. Kod dizelskih motora treba sačekati da grijači obave svoj posao i pokrenuti motor tek nakon gašenja signalne lampice.
Mnogi ljudi prave grešku tako što zagrijavaju motor u praznom hodu. Tako se agregat samo dodatno opterećuje, posebno ako se radi o modernim agregatima s elektronskim ubrizgavanjem goriva. Najbolje je da odmah krenete i da u toku vožnje održavate obrtaje radilice na 2000 obrtaja kod dizelaša, odnosno maksimalnih 3000 obrtaja ako je pod haubom benzinski motor.
Vožnja na „pola kvačila“
Jedna od najčešćih navika ljudi je vožnja s pritisnutom pedalom kvačila. To je poprilično loša praksa i vozači koji ostave nogu da „visi“ na kvačilu nakon što su promijenili stepen prijenosa drastično skraćuju životni vijek kvačila i pratećih dijelova. To se često dešava kada vozač ne skloni nogu s pedale nakon promjene stepena prijenosa ili dok pokušava krenuti uzbrdo.
Držanje noge iznad papučice kvačila je štetno jer i sasvim blag pritisak može staviti kvačilo u pogon i pojačati habanje elemenata spojke, dovodeći do njenog ubrzanog trošenja. Upravo zbog toga u automobilima postoji odmorište za nogu, neposredno lijevo od pedale kvačila.
Brza vožnja preko rupa i usporivača brzine
Redovni izvještaji osiguravajućih kuća otkrivaju da gotovo trećina svih oštećenja na vozilima nastaje kao posljedica prelaska preko udarnih rupa. Bilo da živite na selu ili u urbanoj sredini, oštećenja na kolovozu – posebno udarne rupe, kao i druge deformacije kolovoza, mogu nanijeti priličnu štetu integritetu brojnih komponenti, od guma i felgi, preko sistema ispušnih plinova, sve do trapa i različitih elemenata sistema vješanja.
Doduše, neke udarne rupe je teško uočiti – posebno po mokrom kolovozu ili pri vožnji noću po loše osvijetljenom putu – ali gdje god je to moguće, treba ih izbjegavati. Slično tome, brza vožnja preko prinudnih usporivača brzine (tzv. ležećih policajaca) može prouzrokovati oštećenja i prednjeg i stražnjeg dijela automobila, njegove donje strane i potencijalno ispušnog sistema.
Kasno kočenje
Postoje trenuci u kojim je potrebno izvršiti hitno zaustavljanje, pa je u tom slučaju naglo kočenje neophodno. Međutim, redovno kasno kočenje kao loša navika dodatno će opteretiti kočioni sistem, brže će istrošiti pločice i diskove, te će osjetno povećati i potrošnju goriva. Drugim riječima, planski i promišljen pristup vožnji, uz dobro praćenje saobraćajnih prilika i uslova na putu, doprinosi boljem stanju automobila, ali i životne sredine.
Prebacivanje mjenjača u stepen prijenosa za vožnju unazad bez zaustavljanja
Prebacivanje između stepena prijenosa za vožnju unazad i uobičajenu vožnju (i obrnuto) bez zaustavljanja u automobilu opremljenom automatskim mjenjačem nikako nije dobro za mjenjač. Promjena stepena prijenosa prije zaustavljanja će možda umanjiti habanje kočionih diskova i pločica, ali će te relativno jeftine kvarove zamijeniti daleko skupljim defektima mjenjača (svaki rad na automatskom mjenjaču iziskuje veći angažman servisera i posljedično veće troškove).
Slično važi i za vozila s manuelnim mjenjačem, pa je preporučljivo da se potpuno zaustavite prije nego što prebacite mjenjač u stepen prijenosa za vožnju unazad (većina modernih automobila ionako ne dozvoljava prebacivanje bez zaustavljanja).
Vožnja s malo goriva u rezervoaru
Svima nam se dogodilo da se ponekad ne osvrnemo na lampicu upozorenja na kontrolnoj tabli koja signalizira nizak nivo goriva u rezervoaru, te da nastavimo vožnju imajući u vidu činjenicu da se „na rezervi“ može preći još XY kilometara.
To što je rezerva goriva na izmaku možda ne izgleda kao veliki problem, ali zapravo može dovesti do oštećenja pumpe za gorivo, kao i do usisavanja taloga iz rezervoara što bi moglo otežati dopremanje goriva u motor i povećati rizik od dodatne štete.
Pretovarivanje
Moderni automobili su dizajnirani tako da se nose s većim opterećenjima, ali to nikako ne znači da ih treba preopterećivati. U uputama za korištenje navedena je maksimalna težina automobila i njome se treba rukovoditi prilikom izbora količine prtljaga. Veća masa znači i veće opterećenje kočnica, ovjesa i pogona, kao i povećanu potrošnju goriva.
Ostale greške
U isprobane načine za efikasno uništavanje automobila i njegovih dijelova ubrajaju se i sljedeće pouzdane metode.
- Uništite mjenjač lošim mijenjanjem stepena prijenosa i nekorištenjem parkirne kočnice: Kada ne koristite parkirnu kočnicu tokom parkiranja pod nagibom, mjenjač trpi veliko opterećenje. Isto se dešava i kada neadekvatno mijenjate stepene prijenosa.
- Operite motor na pogrešan način: trebate li uvijek ispirati dijelove automobilskog motora pod pritiskom da bi bio čist? Ne nužno. Naime, pranjem pod pritiskom može se ukloniti važno podmazivanje i dovesti do oštećenja motora, kao i senzora, električnih i elektroničkih instalacija, kablova i još mnogo toga.
- Loše održavajte kočnice: govorili smo već o tome da kočnica glavu čuva, pa obnovite gradivo.
- Izbjegavajte redovne „kontrole“ automobila: Gumama je potrebno održavanje, ulje i druge tekućine treba redovno mijenjati, a tu su sezonske pripreme za zimu, proljeće, čišćenje i duga putovanja... Neredovnim održavanjem automobil se postepeno i neprimjetno degradira do te mjere da će vas u jednom trenutku ostaviti na putu „iz čista mira“.
- Prakticirajte neusredsređenu vožnju: brojne studije potvrđuju da se vozači koji koriste mobilne telefone, šalju poruke, puštaju muziku, ćaskaju i bave drugim bespotrebnim aktivnostima tokom vožnje, izlažu mnogo većem riziku od nezgoda koje uništavaju automobile i negativno utiču na sigurnost na putevima.