Vozači uvijek imaju mnoštvo pitanja i potpitanja u vezi sa svojim automobilima, a odgovore pronalaze na najrazličitijim mjestima. U trećem dijelu priče o vozačkim nedoumicama izdvojili smo još nekoliko pitanja koja se često postavljaju u servisima, na forumima, u krugu prijatelja, na društvenim mrežama...
Ponekad se čini da se broj problema u vezi s automobilima praktično ne može svesti na konačnu vrijednost – katkad izgleda kao da odgovor na jedno rađa dva nova pitanja (zato smo im već posvetili ne jedan, nego dva teksta na našem blogu, obrađujući ih i kroz brojne sezonske teme). Te nedoumice su često praćene nepotpunim ili dvosmislenim objašnjenjima, a nije rijetkost ni da se mišljenja različitih stručnjaka o jednom istom problemu ne poklapaju ili da se pak sasvim razlikuju. Bilo kako bilo, jedino što nam preostaje jeste da se što bolje upoznamo sa svojim vozilom i informiramo o mogućim rješenjima prikupljajući iskustva drugih vozača.
Produžava li isključivanje klimatizacije prije gašenja motora životni vijek klima-uređaja?
Kao vlasnici automobila, često tražimo načine da produžimo životni vijek automobila i njegovih dijelova, uključujući dragocjeni sistem za klimatizaciju (A/C). Jedno uvriježeno mišljenje kaže da se isključivanjem klima-uređaja prije gašenja motora može produžiti njegov životni vijek. Trač ili istina?
Argument u prilog isključivanju klima-uređaja prije gašenja motora ukorijenjen je u konceptu smanjivanja opterećenja komponenti sistema. Zagovornici te prakse kažu sljedeće: kada klima-uređaj radi dok je motor još uvijek u pokretu, kompresor podliježe iznenadnom gubitku snage kada se motor isključi, što potencijalno može izazvati njegovo prijevremeno habanje. Međutim, iako zvuči logično da bi nagli gubitak struje mogao naškoditi sistemu za klimatizaciju, savremena dizajnerska rješenja u dobroj mjeri ublažavaju nepovoljne efekte. Naime, proizvođači automobila koriste različite mehanizme (npr. sistem kvačila) da odvoje kompresor od motora kada je klima-uređaj isključen, sprečavajući pretjerano opterećenje komponenti. Ti mehanizmi osiguravaju da sistem bude zaštićen čak i kada se motor ugasi dok klima-uređaj još uvijek radi.
Umjesto da se fokusirate samo na trenutak isključivanja, korisnije je razmotriti pravilnu upotrebu klima-uređaja i dobre prakse njegovog održavanja. Usredsredite se na pravilno korištenje i održavanje klima-uređaja kako biste mu osigurali dugovječnost. Praćenjem preporučenih smjernica i redovnim održavanjem možete osigurati da sistem za klimatizaciju u vašem automobilu efikasno funkcionira tokom dužeg niza godina.
Zašto automobili s modificiranim sistemom ispušnih plinova povremeno ispuštaju zvuke pucanja, posebno kada se vrši promjena u niži stepen prijenosa radi kočenja motorom?
Kada automobil prelazi u niži stepen prijenosa prilikom kočenja motorom, ispod haube se dešava prava simfonija različitih procesa. Pojavu „pucanja“ u tom slučaju većina pripisuje tzv. backfire fenomenu (koji nastaje kada se nesagorjelo gorivo zapali u ispušnom sistemu), ali zapravo se radi o naknadnom paljenju (afterfire), koje nastaje kao odgovor ispušnih plinova na visoke temperature.
Dakle, zašto se čuje pucketanje, posebno kod automobilima s modificiranim auspuhom? Ti ispušni sistemi obično imaju šire cijevi i prigušivače. To ponekad dovodi do nepotpunog sagorijevanja, odnosno veće količine nesagorjelog goriva u smjesi ispušnih plinova (zato se često govori kako ne treba pretjerivati s prečnicima cijevi jer to dovodi do smanjivanja pritiska u ispuhu i izvlačenja veće količine smjese goriva iz cilindara – a to se nekad manifestira i smanjenjem snage na nižim obrtajima). Kada automobil koči motorom, kompresija motora počinje usporavati vozilo. Prebacivanje u niži stepen prijenosa tokom tog procesa može ubaciti više zraka u motor, stvarajući bogatiju smjesu zraka i goriva. Kako ta bogata smjesa lako pronalazi put do vrelih ispušnih cijevi, visoka temperatura i preostali kisik stvaraju sve uslove za paljenje smjese. I voilà, eto pucketanja!
Pravilno podešavanje motora, koje obuhvata podešavanje odnosa zraka i goriva (uloga lambda-sonde), odnosno vremena paljenja, te zvukove može smanjiti ili potpuno eliminirati, ako već nekome smetaju (motor uglavnom ne trpi nikakvu štetu).
Koja je razlika između običnog i SRS zračnog jastuka?
Zračni jastuci, „obični“ i SRS (Supplemental Restraint Sistem) dizajnirani su tako da se napušu prilikom sudara kako bi zaštitili putnike u automobilu u slučaju saobraćajne nezgode. Klasični zračni jastuci su napravljeni tako da se napušu u slučaju umjerenog do teškog frontalnog sudara. Dizajnirani su da se aktiviraju pri određenoj brzini i nisu opremljeni senzorima koji mogu procijeniti težinu sudara.
S druge strane, SRS zračni jastuci su opremljeni senzorima koji detektiraju intenzitet sudara (promjene brzine kretanja u jedinici vremena) i u skladu s tim aktiviraju zračne jastuke. Pored toga, SRS zračni jastuci se mogu napuhati mnogo brže od običnih zračnih jastuka, pružajući bolju zaštitu. Također, SRS zračni jastuci su predviđeni da rade usaglašeno sa sigurnosnim pojasevima. Sigurnosni pojasevi su primarni sigurnosni sistem u vozilu, a SRS jastuci samo dopunjavaju njihovu funkciju, ne zamjenjujući ih u potpunosti. Obični zračni jastuci, s druge strane, ne rade sinergijski s pojasevima i dizajnirani su tako da osiguraju efekt amortizacije u slučaju sudara bez ikakvih preduslova.
Zašto se moj automobil pregrijava? Ništa ne curi, nivo ulja je u redu, rashladna tekućina također. Ako dozvolim da temperatura poraste, ispod haube se pojavljuje para, dok iz auspuha ne izlazi nikakav bijeli dim.
Dežurnih krivaca za takvo ponašanje motora ima više. Najprije je moguće da se termostat ne otvara, da pumpa za vodu ima korodirano radno kolo, ventilator hladnjaka možda ne radi ili sistem za hlađenje ima zraka u sebi i treba ga isprazniti. U praksi se često stvara tzv. zračni džep koji može dovesti do pregrijavanja sistema, a predstavlja kvar koji se rješava veoma brzo i jednostavno. Pored toga, hladnjak također može otkazati poslušnost ili se u njemu mogu pojaviti začepljenja unutar cijevi, koja onemogućavaju normalno cirkuliranje antifriza kroz rebra za hlađenje.
Izaziva li vožnja bez prethodnog zagrijavanja motora neku štetu?
Stav u odnosu na zagrijavanje motora mijenjao se tokom vremena, paralelno s napretkom tehnologije projektiranja i izrade motora. Ranije je dominirala ideja da se motor pusti da duže vrijeme radi u praznom hodu prije početka vožnje; međutim, moderni motori koriste kvalitetnije materijale i maziva koji smanjuju potrebu za dužim zagrijavanjem. Sada je kratak period mirovanja od tridesetak sekundi obično dovoljan da se osigura pravilna cirkulacija motornog ulja i da se osnovni sistemi i dijelovi motora pokrenu u optimalnom režimu.
No, postoji i zrno istine u ranijem gledištu. Naime, kada je motor sasvim hladan, ulje u njemu postaje gušće, što znači da možda neće osiguravati najefikasnije podmazivanje od samog početka. To potencijalno može dovesti do fenomena poznatog kao abrazivno habanje, kada se uslijed trenja između dijelova motora bez optimalnog podmazivanja, postepeno akumuliraju sitna oštećenja. Pored toga, tokom prvih nekoliko minuta rada, efikasnost sagorijevanja možda neće biti najbolja jer motor radi s bogatijom smjesom. S druge strane, produženi periodi zagrijavanja u praznom hodu također izazivaju negativne efekte: dolazi do nakupljanja ugljika i smanjenja ukupne efikasnosti motora.
Dakle, koji je najbolji pristup? Ključ je u dobroj ravnoteži: kratak period mirovanja može pomoći da se motor malo prilagodi. Kada budete spremni da krenete, bilo bi dobro da vam tokom prvih nekoliko minuta noga na gasu bude lakša, odnosno da se uzdržavate od naglih ubrzanja i velike brzine, sve dok motor ne dostigne optimalnu radnu temperaturu. Inače, moderni automobili su dizajnirani tako da se brže zagrijavaju dok su u pokretu, što je odlična vijest i za efikasnost mašine i za životnu sredinu.
Koliki je životni vijek 3-cilindričnog motora ako je pravilno servisiran i održavan? Rečeno mi je da su to bezvezni motori i da ih treba izbjegavati.
Kao i kod svakog drugog motora, dugovječnost trocilindričnih agregata najviše će zavisiti od toga koliko se dobro brinete o njima. Redovno održavanje je ključno. Kao i svaki drugi motor, „trocilindraši“ zahtijevaju pravovremenu zamjenu ulja (odnosno mali servis), kojom se osigurava pravilno podmazivanje i sprečava habanje dijelova. Također je neophodno dobro paziti na sistem za hlađenje, koji pomaže u sprečavanju pregrijavanja, što je neprijatelj broj jedan za svaki motor. Kada su u pitanju svjećice, obavezno ih mijenjajte u preporučenim intervalima kako bi se očuvala efikasnost motora i osigurao optimalan rad. Što se tiče buke, iako je istina da neki 3-cilindrični motori mogu biti malo glasniji, to nije pravilo: na buku mogu uticati različiti faktori, uključujući dizajn motora i kvalitet proizvodnje.
Što se dugovječnosti tiče, pažljivo održavan 3-cilindrični motor može s lakoćom preći preko 500.000 kilometara, što znači da će biti više nego pouzdano rješenje za duga putovanja. Sve u svemu, radni vijek motora nije određen brojem cilindara već kvalitetom izrade i savjesnim ponašanjem vlasnika. Naravno, dosta toga zavisi i od raznih uslova, kao što su: brzina, opterećenje, hladni startovi, visoke i niske temperature, kvalitet ulja/rashladne tekućine, kvalitet rezervnih dijelova, filtera i tekućina itd.
Je li neophodno mijenjati rashladnu tekućinu? Šta će se dogoditi ako to ne uradim?
Rashladna tekućina ne štite motor samo od pregrijavanja, ona također pruža zaštitu od korozije, pomaže u podmazivanju pumpe za vodu, sprečava zamrzavanje... Mnoge od tih funkcija znatno su olakšane zahvaljujući aditivima u rashladnoj tekućini. Ti aditivi se vremenom raspadaju i efikasnost rashladne tekućine se smanjuje. Zamjena rashladne tekućine prema odgovarajućem rasporedu je zato itekako važna za dugovječnost motora.
Ako ne promijenite rashladnu tekućinu, motor bi se mogao suočiti s problemom pregrijavanja, što neizbježno dovodi do oštećenja ključnih komponenti motora, pa čak i do potpunog otkazivanja motora. Korozija i hrđa unutar sistema za hlađenje dovode do curenja i smanjene efikasnosti hlađenja, s istim posljedicama. Na kraju, dotrajala rashladna tekućina neće pružiti adekvatnu zaštitu od smrzavanja na niskim temperaturama ili ključanja tokom vrelih dana u saobraćajnoj gužvi.
Odgovor je, dakle, nedvosmislen: strogo pratite upute proizvođača za zamjenu rashladne tekućine! Redovne zamjene antifriza su zanemarljiva investicija u poređenju s potencijalnim posljedicama.
* * *
Pišite nam i ako imate pitanja na koja niste pronašli odgovore koji vas zanimaju. Potrudit ćemo se, u saradnji s iskusnim stručnjacima, da vam pružimo adekvatne odgovore.
