Budućnost električnih vozila

Broj medijskih članaka o električnim vozilima u posljednje vrijeme bilježi eksponencijalni rast. Ova tema obrađuje se na sve moguće načine – laički i stručno, objektivno i pristrasno, često iz pozicije sučeljenih stanovišta, ponekad garnirana protivrječnim informacijama koje unose nepotrebnu zabunu u već prilično složenu tematiku. Činjenica je, međutim, da je afirmacija tehnologije električnih automobila nepovratno krenula naprijed, te i nama ne preostaje ništa drugo nego – da se vežemo i uživamo u vožnji.

Električna vozila (EV) pojavila su se kao objedinjavajuća sila u automobilskoj industriji, nudeći održivu alternativu tradicionalnim vozilima s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem (SUS). Globalno rastuća popularnost ove teme posljedica je kombinacije više faktora. Prvo, povećanje ekološke svijesti i hitna potreba za rješavanjem problema klimatskih promjena istakli su EV kao čistiju alternativu tradicionalnim vozilima s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, koja emitiraju znatne količine tzv. stakleničkih plinova.

Istovremeno, tehnološki napredak u konstrukciji i efikasnosti baterija, dometu i infrastrukturi za punjenje učinio je električna vozila praktičnijim i privlačnijim za širu publiku. Dalje, državni propisi i podsticaji promoviraju usvajanje EV-a kroz subvencije, porezne olakšice i strožije propise o emisijama štetnih materija. Pored toga, glavni igrači u automobilskoj industriji mnogo ulažu u razvoj i plasman električnih vozila, dodatno ojačavajući svoje pozicije na globalnom tržištu. Ta kombinacija ekološke, tehnološke, regulatorne i tržišne dinamike dovela je EV u prvi plan medijske pažnje, zahvaljujući čemu budućnost električnih vozila postaje sve relevantnija.

Koji ključni faktori oblikuju budućnost električnih vozila? To je, prije svih, tehnološki napredak u razvoju baterija i punjača, koja u najvećoj mjeri određuje brzinu razvoja i implementacije nove tehnologije. Pored toga, tržišne trendove, regulatorne okvire i šire društvene implikacije također treba posmatrati kao važan faktor koji trasira rasprostranjeno prihvatanje električnih vozila.

Tehnološki napredak

Jedan od najkritičnijih aspekata razvoja EV-a je tehnologija baterija, koje najviše utiču na performanse, domet i cijenu tih vozila. Tokom protekle decenije, značajan napredak u tehnologiji litij-ionskih baterija doveo je do poboljšanja „gustine“ skladištenja električne energije, brzine punjenja i ukupnog smanjenja troškova eksploatacije. Gledajući korak dalje, solid-state baterije su pred vratima, spremne da ostvare sljedeći veliki prodor. U tim baterijama, tečni elektrolit koji se nalazi u tradicionalnim litij-ionskim baterijama zamjenjuje se čvrstim materijalom, koji dodatno povećava gustinu uskladištene energije, smanjuje vrijeme punjenja i poboljšava sigurnost. Komercijalne primjene te tehnologije očekuju se u narednoj deceniji.

Budućnost električnih vozila također je usko povezana s razvojem robusne i široko rasprostranjene infrastrukture za punjenje baterija. Zebnja zbog ograničenog dometa ili strah od pražnjenja baterije bez pristupa stanici za punjenje, ostaje značajna prepreka za šire usvajanje koncepta električnog vozila. Da bi se to riješilo, državne i privatne kompanije ulažu značajna sredstva u širenje mreža za punjenje, forsirajući posebno ultrabrze punjače, koji osiguravaju domet od blizu 500 kilometara za manje od 30 minuta punjenja. Za razliku od država Evropske unije, Bosna i Hercegovina još nema razvijenu mrežu javnih punjača – za sada ih je oko 320, a stručnjaci procjenjuju da ih je potrebno daleko više da bi se osigurala zadovoljavajuća mobilnost.

Tehnologija autonomne vožnje je još jedna oblast u kojoj se očekuje da će EV prednjačiti. Električna vozila su veoma pogodna za integraciju s naprednim sistemima za pomoć vozaču i mogućnostima potpuno autonomne vožnje zbog svoje arhitekture i manjeg broja pokretnih dijelova u poređenju sa SUS vozilima. Kompanije kao što su Tesla, Waymo i General Motors prave značajne korake u toj oblasti, s ciljem da stvore samovozeće automobile koji mogu smanjiti učestalost saobraćajnih nezgoda, poboljšati protok saobraćaja i pružiti veće mogućnosti osobama s invaliditetom i onima koji ne mogu samostalno upravljati vozilom.

Tržišni trendovi

Potražnja za električnim vozilima je u stalnom porastu, čemu doprinosi kombinacija tehnoloških poboljšanja, državnih podsticaja i rastuće svijesti o pitanjima životne sredine. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), broj električnih automobila na cestama je premašio 10 miliona u 2020. godini, a očekuje se da će taj broj u narednim godinama eksponencijalno rasti. Procjenjuje se da će se do 2030. godine koristiti preko 145 miliona električnih automobila diljem sveta, što će činiti 7% globalnog voznog parka. U ovom trenutku, liderska pozicija po udjelu električnih automobila u ukupnom broju prodanih novih automobila pripada Norveškoj, gdje čak 94 posto prodanih novih automobila koristi električne motore kao glavni pogon. Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća tek nekoliko stotina električnih vozila, odnosno nekih 0,06% od ukupnog broja.

Cijena električnih vozila se postepeno smanjuje, tako da ona postaju dostupnija širem krugu potrošača. Obim proizvodnje baterija, napredak u proizvodnim procesima i povećana konkurencija među proizvođačima automobila doprinose tom trendu. Bloomberg predviđa da će početni troškovi električnih vozila dostići paritet sa SUS vozilima do sredine 2020-ih.

Tržište električnih vozila se diverzificira, a proizvođači automobila nude širok spektar modela koji će zadovoljiti različite potrebe potrošača. Od kompaktnih automobila kao što je Nissanov Leaf do luksuznih SUV-ova kao što je Audi e-tron i sportskih automobila visokih performansi poput Porsche Taycana, postoji električno vozilo za svaki tip vozača. Ta raznovrsnost je ključna za privlačenje kupaca.

Regulatorni okviri

Mnoge države širom svijeta provode različite podsticajne mjere za poboljšanje prodaje električnih vozila. Te mjere obuhvataju porezne kredite, popuste i grantove za kupovinu električnih vozila, kao i subvencije za razvoj infrastrukture za punjenje. Na primjer, američka savezna vlada nudi porezni kredit do 7500 dolara za kupovinu električnog vozila, dok zemlje poput Norveške pružaju velikodušne podsticaje, kao što su oslobađanje od poreza na kupovinu i smanjene naknade za putarinu. Subvencija za kupovinu u Bosni i Hercegovini trenutno je 10.000 KM, u Srbiji je 5.000 eura, dok u Hrvatskoj dostiže 9.000 eura. Austrija kupce hibridnih i električnih vozila oslobađa poreza (PDV) i daje podsticaj od 5000 eura. U Njemačkoj su kupci električnih i hibridnih automobila oslobođeni plaćanja registracije tokom 10 godina. Holandija za električna vozila ne ubire poreze ni po kakvim osnovama.

Strožiji propisi o emisiji štetnih plinova također podstiču prelazak na električna vozila. Evropska unija je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije ugljen-dioksida, zahtijevajući od proizvođača automobila da značajno smanje prosječne emisije. Slično tome, zemlje poput Kine i Indije počinju primjenjivati stroge standarde emisije u cilju borbe protiv zagađenja zraka i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva. Ti propisi primoravaju proizvođače automobila da ulažu u tehnologije električnih i hibridnih vozila kako bi ispunili kompleksne zahtjeve.

Nekoliko zemalja i gradova najavilo je planove za zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u narednih nekoliko decenija. Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo ima za cilj da postepeno ukine prodaju novih automobila na benzin i dizel do 2030. godine, dok je Kalifornija taj cilj postavila za 2035. godinu. Te zabrane šalju jasan signal automobilskoj industriji i potrošačima da je budućnost transporta električna. Istini za volju, ti planovi se u mnogim situacijama čine preambicioznim. Tako je Ford priznao da je možda bio previše optimističan u svojoj politici električne tranzicije: kompanija je 2021. najavila planove da do 2030. godine čitavu flotu vozila u Evropi pretvori u električnu, ali će se takvi planovi vrlo vjerovatno promijeniti.

Društvene implikacije

Povoljan uticaj električnih vozila na životnu sredinu jedan je od primarnih pokretača njihovog razvoja. Električna vozila proizvode nultu emisiju ispušnih plinova, smanjujući zagađenje zraka i poboljšavajući javno zdravlje. Pored toga, kako se električna mreža sve više napaja obnovljivim izvorima energije kao što su vjetar i solarna energija, ugljični otisak električnih vozila će se nastaviti smanjivati, dodatno ublažavajući uticaje klimatskih promjena.

Prelazak na električna vozila donosi i značajne mogućnosti za ekonomski razvoj. Industrija električnih vozila otvara radna mjesta u proizvodnji, istraživanju i razvoju i instalaciji i održavanju infrastrukture za punjenje. Štaviše, rast tržišta električnih vozila pokreće inovacije u srodnim sektorima, kao što su reciklaža baterija i skladištenje energije.

Električna vozila imaju potencijal da promoviraju društvenu jednakost pružajući pristupačne i održive opcije prijevoza za zajednice koje nemaju druge mogućnosti. Programi zajedničkog korištenja automobila i usluge prijevoza koje koriste električna vozila mogu ponuditi jeftina, ekološki prihvatljiva rješenja mobilnosti u urbanim sredinama, smanjujući oslanjanje na automobile u privatnom vlasništvu.

Izazovi i rješenja

Lanac snabdijevanja baterijama. Lanac snabdijevanja EV baterijama predstavlja nekoliko izazova, uključujući dostupnost sirovina kao što su litij, kobalt i nikl. Osiguravanje održivog i etičkog snabdijevanja tim materijalima je ključno za dugoročnu održivost industrije električnih vozila. Kompanije ulažu u tehnologije recikliranja kako bi povratile vrijedne materijale iz korištenih baterija i istražuju alternativne hemije koje smanjuju oslanjanje na oskudne prirodne resurse.

Infrastruktura za punjenje. Iako je postignut značajan napredak u proširenju infrastrukture punjača, potrebno je više truda kako bi se osiguralo da ona bude dostupna, pouzdana i dobro distribuirana. Ulaganjem u mreže za brzo punjenje i inovacije u bežičnom punjenju ti izazovi bi se mogli prevazići u relativno kratkom roku.

Svijest potrošača. Povećanje svijesti i informiranosti potrošača o prednostima električnih vozila od suštinskog je značaja za usvajanje te tehnologije. Zablude o dometu, vremenu punjenja i ukupnim troškovima održavanja električnih automobila mogu se riješiti kroz ciljane marketinške kampanje, podsticaje i obrazovne programe.

***

Sudeći po aktuelnim trendovima, budućnost električnih vozila je svijetla. Dalji tehnološki napredak, tržišni trendovi, transparentni regulatorni okviri najavljuju značajnu transformaciju u automobilskoj industriji. Električna vozila će postati pristupačnija i privlačnija sve većem broju kupaca. Prošle jeseni Citroen je najavio model e-C3, čiji je italijanski rođak Fiat Grande Panda nedavno stigao u Kragujevac. Novog Twinga iz Slovenije Renault najavljuje za 2026. godine, a VW svog jeftinog takmaca planira za 2027. Čini se da se tržište polako približava eri pristupačnih električnih automobila i priprema za neki budući talas pojeftinjenja koji bi se trebao realizirati tokom 2026. i 2027. godine.