Benzinac ili dizelaš, pitanje je sad

Kada dođe vrijeme za zamjenu automobila, jedno od važnih pitanja sa spiska nedoumica glasi: je li pametnije preći na benzinca/dizelaša? Budući da obje vrste motora decenijama uspješno opstaju na tržištu i imaju izjednačen broj „navijača” u svojim taborima, izbor obično diktiraju nijanse.

U cjelini gledano, izbor između automobila na benzin ili dizel zavisit će od različitih faktora i ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje „koji automobil da kupim”. Odluka treba biti zasnovana na specifičnim potrebama i preferencijama vozača, njegovim navikama u vožnji i tržišnim uslovima.

Mnogi ljudi gaje sumnje kada biraju između benzinskih i dizelskih automobila, najčešće zbog nesigurnosti u vezi s troškovima, performansama, uticajem na životnu sredinu i ličnim sklonostima. U uporednim analizama najčešće se obraća pažnja na potrošnju goriva, početne troškove i preprodajnu vrijednost, cijenu redovnog održavanja, zakonske propise u vezi sa standardima emisije štetnih materija, uticaj na životnu sredinu...

U ovom tekstu ćemo pokušati ukazati na neke najvažnije razlike, prednosti i mane automobila s benzinskim, odnosno dizelskim agregatima.

Konstrukcijske razlike između benzinskih i dizelskih motora

Najvažnija – i ujedno najočiglednija razlika između ta dva tipa motora s unutrašnjim sagorijevanjem je u vrsti pogonskog goriva. Drugi detalj koji pravi suštinsku razliku odnosi se na način na koji se vrši paljenje smjese goriva i zraka. Naime, dok se kod benzinskih motora za paljenje smjese u cilindrima koriste varnice (proizvode ih svjećice), dizelski motori se oslanjaju na kompresiju, odnosno visoki pritisak koji dovodi do samopaljenja smjese (upravo ono što se kod benzinskog motora izbjegava dodavanjem antidetonatorskih aditiva koji povećavaju tzv. oktanski broj goriva).

U dizelskom motoru koriste se brizgaljke (dizne, injektori) veoma visokog pritiska i one gorivo ubrizgavaju u cilindar kroz sitne otvore, što uz visok pritisak osigurava ravnomjerno rasipanje goriva u cilindru, uz efikasnije i čistije sagorijevanje. Iz tog razloga dizelski motori nemaju karburator niti uređaj za paljenje (paljenje smjese se ostvaruje kada se gorivo ubrizga u prethodno sabijen zrak koji je zbog visokog pritiska zagrijan). Razlika u stepenu kompresije čini dizelski motor efikasnijim, odnosno štedljivijim po pitanju potrošnje goriva, ali i nameće drugačija (skuplja) konstrukcijska rješenja koja osiguravaju strukturnu stabilnost.

Zbog razlike u konstrukciji motora pojavljuju se i razlike u sljedećim stavkama:

• Cijena automobila: dizelaši su u prosjeku skuplji 10 % do 20 %. Međutim, dizelski motori obično imaju duži životni vijek, što tokom vremena može uravnotežiti početnu investiciju.
• Cijena goriva: dizel je nešto skuplji od „običnog” benzina (početkom 2024. godine košta otprilike kao 100-oktanski benzin).
• Potrošnja goriva: dizelski agregat u prosjeku troši manje goriva.
• Obrtni moment: dizelski motor osigurava lakše pokretanje i ima više snage pri nižem broju obrtaja, dok benzinac bolje „prima gas” i lakše dolazi do većeg boja okretaja, a time i do veće snage.
• Buka i vibracije: benzinac je uglavnom tiši, dok su dizelaši često bučniji i stvaraju veće vibracije (ta razlika nije toliko izražena kod vozila novijeg datuma).
• Obrtaji motora: dizelaši rade na manjem broju obrtaja, odnosno sporije se vrte.
• Masa: benzinski motori su u prosjeku osjetno lakši.
• Dugovječnost: zbog vrste goriva i manjeg broja obrtaja dizelski agregati mogu preći više kilometara (dizel je viskoznije gorivo od benzina i osigurava bolje podmazivanje, a i klip u cilindru prelazi manji put). Pored toga, zbog robusnije konstrukcije (većeg radnog pritiska), otpornost dizelaša na mehanička oštećenja je bolja.
• Ekološke osobine: dizelski motori u osnovi emitiraju više zagađivača, kao što su čestice i azotni oksidi (ali imaju i manju emisiju ugljen-dioksida). Međutim, noviji dizelski motori s naprednim sistemima za kontrolu emisije su dizajnirani tako da ispune stroge ekološke standarde.

Zbog svojih osobina, dizelaši (novi i polovni) se više nalaze na spisku želja vozača koji prelaze veće kilometraže na otvorenim putevima, dok se za uslove gradske vožnje češće preporučuju benzinski motori (opet, i to zavisi od pređenih kilometara i režima rada – dokaz je veliki udio dizelskih vozila u taksi poduzećima). Te razlike su se, očekivano, istopile tokom razvoja novih generacija motora, kao što su i razlike u cijenama njihove eksploatacije.

Održavanje i rezervni dijelovi

Troškovi održavanja su stavka koja se najčešće apostrofira u korist automobila s benzinskim motorima. Sama pomisao na integralne dijelove dizelskog motora koji u nekom trenutku mogu otkazati poslušnost stvara jezu: turbina (turbo punjač), EGR ventil, DPF filter, dizne, plivajući zamajac, interkuler samo su neki od dijelova čije cijene utjeruju strah u kosti. S druge strane, ti kvarovi nisu česti kod propisno održavanih vozila, pa nije rijedak slučaj da lošije održavan benzinac sličnih performansi iziskuje češće posjete automehaničaru i na kraju izbije više novca iz džepa.

Cijena rezervnih dijelova za automobile s benzinskim i dizelskim motorima može varirati u zavisnosti od nekoliko faktora, uključujući marku i model vozila, dostupnost dijelova i uslove na tržištu. Međutim, na umu treba imati neka opća razmatranja:

• Dizelski motori često imaju komponente koje su napravljene tako da izdrže veća opterećenja i temperature. Dok dizelske motore prati reputacija izdržljivosti, neki njihovi dijelovi, kao što su dizne i turbo motori, mogu biti skuplji od njihovih benzinskih kolega.
• Benzinski motori uopćeno imaju jednostavniji dizajn, a neke od njihovih komponenti mogu biti jeftinije u poređenju s dizelskim motorima. Međutim, cijena određenih delova i dalje može varirati u velikoj mjeri u zavisnosti od vozila.
• Razlike brenda i modela: Cijena rezervnih dijelova može značajno varirati između različitih marki i modela vozila. Luksuzni ili premium brendovi mogu imati skuplje dijelove u poređenju s više zastupljenim brendovima.
• Aftermarket dijelovi (koje proizvode nezavisni proizvođači) su često jeftiniji od dijelova proizvođača originalne opreme (OEM), tako da i izbor vrste rezervnih dijelova itekako ima ulogu u kalkulaciji troškova održavanja (više o toj temi pročitajte u našem tekstu o vrstama auto-dijelova).
• Dostupnost rezervnih dijelova također može uticati na njihovu cijenu. Dijelovi za popularne modele ili široko rasprostranjene brendove mogu biti dostupniji po konkurentnim cijenama.

Prije nego što se odlučite između automobila na benzin i dizel, preporučljivo je da istražite specifične modele koji vas zanimaju i raspitate se o cijeni rezervnih dijelova za ta vozila (za najpreciznije podatke možete istražiti aktuelne cijene na našoj web lokaciji). Pored toga, razgovor s mehaničarima od povjerenja ili provjera internetskih foruma za iskustva vlasnika s troškovima održavanja može pružiti dragocjene informacije.

Na plin se kuha, na dizel se ore, na benzin se vozi

Ljubiteljima benzinskih motora pjesnička minijatura iz podnaslova omiljeni je „argument” u komunikaciji s poštovaocima dizelaša. Činjenica je, međutim, sasvim jednostavna: ne postoji loš benzinac ili dizelaš, već samo loše održavanje. Također, izbor benzinskog ili dizelskog motora uvijek treba zasnivati na specifičnim potrebama i sklonostima:

Obrasci upotrebe. Ako prvenstveno vozite u gradskim uslovima, prelazeći manje distance tokom dana, automobil s motorom na benzin bio bi prikladniji. Benzinski motori su generalno tiši i mirnije rade pri nižim brzinama, što ih čini idealnim za gradsku vožnju. Dizelski motori svoju ljepšu stranu pokazuju na auto-putevima i ekonomičniji su tokom dužih putovanja. Ako često prelazite velike udaljenosti ili vučete teške terete, dizelaš se nameće kao bolje rješenje.

Potrošnja goriva. Dizelski motori su obično štedljiviji od benzinskih, pružajući više pređenih kilometara za isti novac. Ako vam je ušteda goriva glavni prioritet, dizelaš bi mogao biti bolji izbor.

Početna cijena i preprodajna vrijednost. Automobili s dizelskim motorima obično iziskuju veća prvobitna ulaganja od svojih benzinskih pandana. Zato razmotrite budžet i uporedite početne troškove za obje varijante. Vrijednost pri preprodaji također može biti važno pitanje. Na nekim tržištima, automobili na benzin mogu imati bolju preprodajnu vrijednost zbog nižih troškova održavanja i prodajnih cijena.

Troškovi održavanja. Gledano ukupno, troškovi održavanja benzinskih automobila obično su niži od onih za dizelske automobile. Benzinski motori uopćeno zahtijevaju manje često održavanje, a dijelovi i usluge su obično jeftiniji.

Uticaj na životnu sredinu. Dizelski motori tradicionalno emitiraju više azotnih oksida (NOx) i čestica nego benzinski motori. Ako ekološka pitanja svrstavate u prioritete, razmislite o uticaju svake vrste goriva na kvalitet zraka i ukupnu emisiju štetnih čestica.

Državni propisi. Provjerite postoje li državni programi ili propisi koji mogu uticati na vašu odluku. Neke države uvode podsticajne ili represivne mjere na osnovu vrste goriva koje se koristi, nivoa emisije ili drugih faktora koji utiču na životnu okolinu. Međutim, domaći kupci trebaju imati na umu i to da aktuelne mjere i one koje će se primjenjivati u budućnosti u razvijenim zemljama (npr. zabrana kretanja kroz centar urbanih zona, skuplje takse i slično), u našoj zemlji vrlo vjerovatno neće zaživjeti tokom radnog vijeka bilo kog automobila koji kupite sada.

Vozačko iskustvo. Uzmite u obzir i lične sklonosti u vožnji. Benzinski motori su „glatki” i tiši u radu, te pružaju prefinjenije iskustvo vožnje. S druge strane, dizelski motori nude veći obrtni moment i tako pružaju osjećaj veće snage, posebno pri nižim obrtajima.

Aktuelni trendovi. Obratite pažnju i na trendove u automobilskoj industriji, kao što je sve veći fokus na električna i hibridna vozila. Ako planirate zadržati automobil tokom dužeg vremenskog perioda, razmislite o potencijalnom uticaju promjene tržišnih trendova na preprodajnu vrijednost.

* * *

Na kraju krajeva, odluka između benzinskog i dizelskog automobila zavisit će od specifičnih potreba vozača, njegovih navika i aktuelnih tržišnih uslova. Idealno bi bilo da testirate obje opcije i pažljivo procijenite ukupne troškove, uključujući gorivo, održavanje i potencijalnu vrijednost pri preprodaji. Pored toga, napredak u automobilskoj tehnologiji, uključujući hibridna i električna vozila, pruža alternativne opcije koje bi mogle biti vrijedne razmatranja.